Kako djeluje vjetroelektrana?
Vjetroelektrana je postrojenje koje pretvara kinetičku energiju vjetra u električnu energiju. Osnovni dijelovi vjetroelektrane su vjetrogenerator, stup, temelj i električni sustav.
Vjetrogenerator je glavni dio vjetroelektrane koji se sastoji od rotora, generatora i kontrolnog sustava. Rotori su velika krila koja se okreću kada vjetar puše, a generator pretvara kinetičku energiju rotora u električnu energiju. Kontrolni sustav upravlja brzinom rotora i generatora kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost vjetroelektrane. Stup je struktura koja drži rotore i generator na visini kako bi se iskoristio maksimalni potencijal vjetra.
Temelj je struktura koja drži stup na mjestu i osigurava stabilnost vjetroelektrane. Električni sustav sastoji se od transformatora, kabela i prekidača koji prenose električnu energiju iz vjetrogeneratora u mrežu. Vjetroelektrane se obično grade na otvorenim prostorima poput planina, brda i obala.
Vjetar se kreće brže na ovim mjestima, što povećava količinu energije koju vjetrogenerator može proizvesti. Vjetroelektrane su čiste i obnovljive izvore energije, što ih čini popularnim izborom za proizvodnju električne energije. Uz to, vjetroelektrane su relativno jednostavne za održavanje i imaju nisku emisiju stakleničkih plinova. Međutim, postoji nekoliko nedostataka korištenja vjetroelektrana, uključujući visoke troškove izgradnje i održavanja, ovisnost o vjetru i mogućnost utjecaja na okoliš i životinjski svijet. Unatoč nedostacima, vjetroelektrane su se pokazale kao učinkovit način proizvodnje električne energije u mnogim dijelovima svijeta. U Hrvatskoj, vjetroelektrane su u porastu, a postoje planovi za daljnji razvoj ovog obnovljivog izvora energije.
Prednosti i nedostaci korištenja vjetroelektrana
Korištenje vjetroelektrana ima mnoge prednosti, ali i nedostatke. Jedna od glavnih prednosti je činjenica da su vjetroelektrane čisti i obnovljivi izvor energije. Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana ne proizvodi emisije stakleničkih plinova, što je veliki plus u borbi protiv klimatskih promjena.
Također, vjetroelektrane su relativno jednostavne za održavanje i imaju dug životni vijek. Još jedna korist od korištenja energije vjetra je da je ekonomski isplativa. Iako je izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra skupa, dugoročno se isplati jer održavanje takvih postrojenja ima niske troškove. Također, vjetroelektrane mogu biti profitabilne za lokalne zajednice jer mogu stvoriti nova radna mjesta i povećati prihode od turizma. Ipak, uporaba energije vjetra ima i neke nedostatke. Jedan od glavnih nedostataka je ovisnost o vjetru.
Vjetroelektrane ne mogu proizvoditi električnu energiju kada nema vjetra ili kada je vjetar prejak. Također, vjetroelektrane mogu utjecati na okoliš i životinjski svijet. Izgradnja postrojenja za proizvodnju energije vjetrom može imati negativan utjecaj na selidbu ptica i drugih životinja, dok se rotori vjetrogeneratora mogu pokazati kao smrtonosni za ptice i šišmiše. Jedna od mana korištenja vjetroturbina je njihov estetski utjecaj na okoliš.
Mnogi ljudi smatraju da su vjetroelektrane ružne i da kvare prirodni krajolik. Također, postoji zabrinutost da bi vjetroelektrane mogle utjecati na turizam u nekim područjima. Unatoč nedostacima, vjetroelektrane su se pokazale kao učinkovit način proizvodnje električne energije u mnogim dijelovima svijeta. Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, Dansku i SAD, imaju velike vjetroelektrane koje proizvode velike količine električne energije. U Hrvatskoj, vjetroelektrane su u porastu, a postoje planovi za daljnji razvoj ovog obnovljivog izvora energije.
Razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj i svijetu
Razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj i svijetu je u porastu. U Hrvatskoj, prva vjetroelektrana izgrađena je 2004. Prije nekoliko desetljeća, nije bilo nijednog postrojenja koje bi koristilo vjetar za proizvodnju električne energije, no danas ih ima više od 20.
Najveći sustav za proizvodnju električne energije iz vjetra u Hrvatskoj nalazi se u blizini Zadra, na području Krša i Pađena, s ukupno 18 vjetrogeneratora i kapacitetom proizvodnje do 42 MW. U svijetu, Njemačka je vodeća u proizvodnji električne energije iz vjetra, s više od 29.000 vjetrogeneratora koji proizvode oko 50 GW električne energije. Danska je također jedna od vodećih zemalja u proizvodnji električne energije iz vjetra, s više od 6.000 vjetrogeneratora koji proizvode oko 5 GW električne energije. SAD su također veliki proizvođači električne energije iz vjetra, s više od 60.000 vjetrogeneratora koji proizvode oko 100 GW električne energije. Proizvodnja energije iz vjetra sve više raste u svijetu zbog povećane potrebe za čistom i obnovljivom energijom.
Mnoge zemlje su postavile ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, što je dovelo do povećanja ulaganja u vjetroelektrane. U 2019. U protekloj godini, ukupna snaga postrojenja koja koriste vjetar kao izvor energije iznosila je oko 650 GW, a predviđa se daljnji rast u narednim godinama. U Hrvatskoj se planira daljnji razvoj proizvodnje električne energije iz vjetra.
Vlada je postavila cilj da do 2030. godine 50% ukupne proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije, a vjetroelektrane će igrati važnu ulogu u postizanju tog cilja. Ipak, razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova, poput nedostatka financijskih poticaja za ulaganje i nedostatka infrastrukture za prijenos električne energije. U svakom slučaju, razvoj vjetroelektrana je važan korak prema čišćoj i održivijoj budućnosti. Korištenje obnovljivih izvora energije poput vjetra može pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova i očuvanju okoliša za buduće generacije.
