• 1901. Wilhelm Conrad Röntgen
    Njemački fizičar koji je otkrio X-zrake, što je revolucioniralo medicinu i omogućilo dijagnosticiranje bolesti bez invazivnih postupaka.
  • 1921. Albert Einstein
    Njemačko-švicarski fizičar koji je dao ključne doprinose u razumijevanju kvantne mehanike i teorije relativnosti, te je dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na fotoelektričnom efektu.
  • 1938. Enrico Fermi
    Talijanski fizičar koji je bio jedan od pionira u razvoju atomske energije i nuklearne fizike, te je dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na umjetnom radioaktivnom elementu.
  • 1945. Alexander Fleming
    Škotski liječnik i bakteriolog koji je otkrio penicilin, prvi antibiotik koji je revolucionirao medicinu i spasio mnoge živote.
  • 1962. Linus Pauling
    Američki kemičar i fizičar koji je dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na kemijskoj vezi i strukturi proteina, te je bio jedan od prvih zagovornika nuklearnog razoružanja.
  • 1971. Dennis Gabor
    Mađarsko-britanski fizičar koji je izumio holografiju, tehnologiju koja se koristi u medicini, umjetnosti i znanosti.
  • 1983. Subrahmanyan Chandrasekhar
    Indijsko-američki astrofizičar koji je dao ključne doprinose u razumijevanju zvijezda i crnih rupa, te je dobio Nobelovu nagradu za svoj rad na gravitacijskoj stabilnosti bijelih patuljaka.
  • 1998. Robert F. Furchgott
    Američki farmakolog koji je otkrio ulogu dušikovog oksida u regulaciji krvnih žila, što je dovelo do razvoja novih lijekova za liječenje srčanih bolesti.
  • 2004. Frank Wilczek
    Američki fizičar koji je dao ključne doprinose u razumijevanju kvantne kromodinamike, teorije koja opisuje interakcije između kvarkova i gluona.
  • 2018. Donna Strickland
    Kanadska fizičarka koja je dobila Nobelovu nagradu za svoj rad na laserskoj tehnologiji, te je postala tek treća žena u povijesti koja je dobila ovu nagradu u fizici.